Nekoliko ukusnih čaša s Kvarnera

Ljepote prirode i kulturne baštine, ljekovita klima i raznoliko miomirisno bilje Mediterana Kvarner su učinili omiljenim ljetovalištem. No, obilazak spomenika ili dan proveden na plaži treba začiniti ljetnom večeri provedenom uz čašu autohtonog vina. Predstavljamo vam neke od njih.

Na žućkastoj prašini otoka Suska izniknulo je grožđe za pripremu jednog od najukusnijih vina - Trojišćine. Ovaj kvarnerski otok specifičan je po svom pjeskovitom tlu, a do nedavno čak 95% otoka bilo je prekriveno nasadima vinove loze. Nije ni čudo da su iz tog, kako su ga zvali, plivajućeg vinograda "iscijeđene" ukusne vrste crnog i bijelog vina. Otok čija je pješčana površina nerazjašnjenog geološkog podrijetla tajnovit je i u otkrivanju podrijetla ovog vina, ali tradicija proizvodnje ružičastih kapljica Trojišćine preduga je da se vino ne bi smatralo autohtonim susačkim enološkim biserom. Kušajte ga u pješčanim zaljevima otoka Suska, netaknutog raja bez automobila čiji stanovnici govore dijalektom nerazumljivim čak i susjednim otočanima.

Vrbnik, gradić na otoku Krku koji se smjestio na 50 metara visokoj klisuri, iza kamene utvrđene vanjštine čuva zaleđe sa zelenim poljem gdje se uzgaja autohtona sorta vinove loze Žlahtina. Od nje se radi i vrhunsko, pitko vino zlatne boje po kojoj i nosi ime Žlahtina, što na slavenskim jezicima znači plemenit.

Otok Krk sjedište je "tekućih bisera" Kvarnera jer još jedno vino posebne kvalitete potječe iz njegovih vinograda. I dok grozdovi za Valomet rastu na kvarnerskom tlu, čaroliju u njegovu sazrijevanja čine morske dubine. Popularno zvani "morski šampanjac" čuva se u rešetkastim sanducima na dubini od 30 metara, a morske struje, tlakovi i temperatura elementi su koji njegovo dozrijevanje čine specifičnim. I sama ambalaža pjenušavog Valometa svjedoči o njegovoj "proizvodnji" - nakupljene alge i morske trave dio su "autohtonog dizajna".