Žijeme v čase, kedy sa technológia stále viac snaží zjednodušiť a predĺžiť ľudský život. Množstvo informácií, ktorému sme každodenne vystavení, je nepriamo úmerné voľnému času, ktorý máme k dispozícii. Preto neprekvapuje, že sme prinútení selektovať, ktoré informácie si prečítame, pozrieme alebo vypočujeme.
Većina industrija svjesna je ovakvih promjena, koje postaju intenzivnije svakim danom, stoga nastoje pravilno djelovati kako bi išli u korak s vremenom. Jedna od takvih koja nastoji pronaći zlatnu sredinu između prilagođavanja novim trendovima i zadržavanja originalnosti je upravo prehrambena industrija, točnije one kompanije koje su izgradile ime na originalnosti vlastitih recepata.
Potrošači su ti koji danas diktiraju trendove a s obzirom na navedene rapidne promjene, oni se lako postavljaju i mijenjaju, dok ih industrija mora pratiti. Kada govorimo o prehrambenim navikama, posljednjih nekoliko godina ljudi inzistiraju na organskoj, domaćoj hrani s tradicionalnim recepturama i načinima proizvodnje, a kao jedan od vodećih razloga navodi se skeptičnost prema sve glasnijim objavama o proizvodnji genetski modificirane hrane, i njenom mjestu u budućim trendovima proizvodnje hrane.
Postoji i još jedan izazov za industriju, a to je kako uklopiti zahtjeve brzorastuće svjetske populacije za tradicionalnom, zdravoj, a opet jeftinijoj hrani.
Prehrambena poduzeća, mala ili velika, su u velikoj dilemi i preuzimaju rizik s obzirom na to da za potrebe tržišta moraju povećati i ubrzati proizvodnju a opet zadržati ono tradicionalno na čijem su temelju izgradili svoj uspjeh i brand.
Tako se mogu upustiti u potragu za inovacijama koje će dodati postojećem receptu ili novih tehnologija za proizvodnju, ali opet moraju imati na umu da ih i najmanja promjena može stajati nezadovoljstva krajnjih korisnika i eventualno ekonomske štete.
Za sve ljubitelje mora i plovidbe imamo posebnu ponudu charter plovila s kojima možete istražiti Pag
Otok koji uspješno odolijeva trendovima
Ako nije pokvareno, ne popravljaj kaže jedna poslovica.
Inovacije znaju često asocirati na pozitivne promjene, koje unose novu vrijednost u postojeću strukturu. Ipak jedan otok inzistira na suprotnoj filozofiji, a to je da se pridržavanje tradicije može s vremenom prepoznati, nagraditi i dovesti do vrha.
Svakako treba naglasiti da se nastoji modernizirati dio proizvodnje, ali jezgra u principu ostaje ista.
Pag je otok u sjevernom Jadranu koji osim povoljnog položaja ima i izuzetnu povijest, a sve je to u nekoj mjeri utjecalo na proizvodnju sira čija se jezgra zadržala do današnjeg dana.
Koliko je finalni proizvod uspješan najbolje će vam reći veliki interes koji izaziva u svijetu, česta spominjanja u vodećim svjetskim medijima, i naravno potvrda same struke i potrošača.
Važno je spomenuti i podatak da je sir proglašen najboljim na svijetu među konkurencijom od čak 1,100 prijavljenih, dobio je zlatno odličje na Global Cheese Awards natjecanju koje se održava u Somrsetu u Velikoj Britaniji.
Pretpostavlja se da postupak pravljenja sira seže još u doba starih Liburna, ilirskog plemena koje je u antičko vrijeme živjelo na otoku.
Sama proizvodnja nije komplicirana ali na nju utječe dosta faktora.
Ako ste planirali posjetiti Pag ovo ljeto pogledajte našu ponudu smještaja
Ključni sastojci
Tajna bogatog okusa paškog sira je u ovčjem mlijeku. Ne postoje nikakvi kemijski procesi i pojačivači okusa. Kako je to moguće? Prirodno geografska osnova Paga ima veliki utjecaj na cjelokupni proizvodni proces. Kao što je poznato Pag je područje koje je podložno jakim udarima bure i to više nego druga područje u cijeloj Hrvatskoj, što je u konačnici i utjecalo na „goli” izgled otoka. Zahvaljujući toj buri na oskudnu vegetaciju otoka dolazi tzv. posolica (morska sol).
Pašnjaci otoka Paga nisu veliki površinom, no sadrže popriličan broj ljekovitih biljaka kao što su lavanda, kadulja i sl. U kombinaciji s posolicom koje nanose udari bure, pašnjaci na kojima se hrane ovce poprimaju specifičan okus.
Drugi razlog leži u ovcama otoka Paga. One su drugačije u odnosu na ovce drugih područja u svijetu jer su razvile sposobnost prilagodbe terenu koji najvećim dijelom svoje površine prekriven kršem.
Prirodni sustav „odrađuje” veliki dio posla koji se svršeno poklapa sa sustavom uzgoja ovaca, a to zajedno postiže takav efekt da mlijeko potrebno za proizvodnju ima specifičnu aromu, zbog čega je i tekstura sira drugačija i kvalitetnija.
Ako govorimo etapama proizvodnje sira, postoje samo tri a to su mužnja, tzv. sirenje te proces sazrijevanja sira. Tijekom procesa sazrijevanja sirevi se moraju okretati kako bi se ravnomjerno osušili. Ponekad se primjenjuje i premazivanje uljem kako bi se zaštitili od presušivanja. Inače za proizvodnju 1 kg sira je potrebno je oko 7 litara mlijeka.
Svakako je važno spomenuti i podjelu na stari i mladi sir. S obzirom na navedenu podjelu da se naslutiti kako je razlika među njima u vremenu sazrijevanja pojedinog sira.
U posljednje vrijeme paški sir je neizostavan dodatak raznim jelima i koristi se u kombinacijama raznih recepata. Za najbolji doživljaj paškog sira, uvijek se preporučuje konzumiranje u kombinaciji s pršutom, crnim maslinama i bijelim kruhom. I vinom naravno, s tim da, ako je paški sir zreliji preporučuje se crno, dok se uz mladi sir bolje slaže čaša bijelog vina.
Ako ste spremni upustiti se u originalnu gastronomsku avanturu ali želite više privatnosti za vas imamo ponudu svjetionika
Putovanje i gastronomija
Ako ste istinski ljubitelj sira i dobre hrane, Pag je idealna destinacija u kojoj biste osim kušanja specijaliteta mogli više saznati o povijesti i procesima proizvodnje, jer poznato je da postoje razni muzeji kao i organizirane ture u kojima znatiželjni iz prve ruke mogu dobiti sve relevantne informacije.
Iako, treba naglasiti da to nije jedina atrakcija za istraživanje. Kako je otok poznat po ovcama, imali bi ste priliku kušati i pašku janjetinu za koju se smatra da je među najboljima u Hrvatskoj a koja je i zaštićena oznakom izvornosti.
Ako ste se već odlučili na gastronomsku avanturu na Pagu svratite i do paške solane. Vrijedi posjetiti mjesto u kojem se sol još uvijek proizvodi kombinacijom starih metoda uz nadopunu moderne tehnologije.
Pretpostavlja se da proizvodnja soli na Pagu datira još iz vremena starog Rima, a izvori spominju razdoblje 9. stoljeća.
Kao i za sir, na proizvodnju soli utječe veliki broj sunčanih sati i pogodna klima. Paška solana ima oko 2,5 milijuna četvornih metara bazena koje možete posjetiti a ako vas zanima povijest proizvodnje vrijedi posjetiti Muzej soli u Starom gradu.
Posjetiti Pag radi kušanja sira uz čašicu vina odlična je ideja za ljubitelje gastronomije, otok živi od turizma ali moći ćete otkriti neke od skrivenih kutaka i uživati u netaknutoj prirodi. Svakako nemojte se počastiti samo sirom. Ne zaboravite da Pag krije mnoštvo drugih kulinarskih iznenađenja.
Za one koji žele osjetiti čari Paga zajedno s obitelji imamo bogatu ponudu smještaja
Stiahnite si sprievodcu
v angličtine
Naposledy uverejnené v kategórii
-
Najlepší syr v Chorvátsku 21.1.2019