Koje suvenire kupiti u Hrvatskoj

Suvenir je predmet koji bi vas trebao podsjećati na lijepe trenutke koje ste doživjeli tijekom putovanja. Ljepota suvenira je u tome što to nije samo običan predmet. Suvenir predstavlja posebnu vezu između vas i destinacije koju ste posjetili, a ako ga poklonite nekome, postaje sredstvo pomoću kojeg dijelite svoja iskustva s putovanja. Putovanja bi trebala omogućiti nova i bogatija iskustva a pravi suveniri su najbolji način za evidentiranje iskustava koje ste stekli izvan doma. Ako su vam putovanja pružila neka od najljepših iskustava u životu onda bi uspomene na te trenutke trebale biti jednako dobre. Ako odmor provodite u Hrvatskoj možete biti sigurni da vaš kofer neće biti pun predmeta koji će nakon nekog vremena skupljati prašinu u vašoj kući. Bogata kulturna baština pa i gastronomska ponuda omogućit će svakom turistu da pronađe idealan suvenir koji će ga uvijek povezivati s Hrvatskom. U nastavku vam donosimo listu od 8 autohtonih hrvatskih suvenira.


Paška čipka

Zbog kvalitete i specifičnog načina izrade mnogi je zovu i „bijelim zlatom” otoka Paga. Tradicionalni način izrade čipke njeguje se i danas i izuzetno je cijenjen. Zanimljiva činjenica je da se paška čipka spominje još u 15. stoljeću. Za njen nastanak zaslužnim se smatraju sestre benediktinke, a njihova tehnika izrade postepeno se širila na ostala područja na Pagu. U početku nisu postojali nacrti prema kojima bi se paška čipka trebala izrađivati već je izrada prenošena s koljena na koljeno. Unatoč mnogim nacrtima čipka nije mijenjala svoj izgled. Koliko ova umjetnina ima veliki značaj govori i činjenica da je uvrštena na UNESCO popis nematerijalne kulturne baštine. Čak i danas na Pagu možete naići na prizore gdje poneka žena sjedi ispred kuće i izrađuje čipku. Ovaj izvorni hrvatski proizvod je lako dostupan za kupnju. Na Pagu postoje mnoge suvenirnice koje prodaju izvornu pašku čipku, a cijene mogu ići od 100 kuna za manje sve do 10.000 kuna za velike primjerke.

Kravata

Modni detalj koji krasi gotovo svako odijelo potječe iz Hrvatske. Jeste li znali da je kravata u početku bila naziv za maramu koju su hrvatski vojnici nosili dok su se borili pod francuskom zastavom u Tridesetogodišnjem ratu? Smatra se kako su vojnici nosili ovu maramu radi lakšeg raspoznavanja na vojnom polju. Parižani, koji su uvijek uvodili novitete u odijevanju su primijetili ovaj detalj koji je s vremenom postao neizostavan dio odjevnih kombinacija francuskih plemića. Novi odjevni predmet tako je dobio naziv a la Croate, što bi u prijevodu značilo „na hrvatski način”. Nakon toga nije trebalo puno vremena da se kravata proširi Europom i ostatkom svijeta. Kravata je danas toliko rasprostranjena da je možete pronaći na svakom koraku, no u Hrvatskoj, točnije u Zagrebu postoje specijalizirane trgovine u kojima možete pronaći izvorne kravate, a ljubazni prodavači će vam pokazati i nekoliko različitih načina za vezanje kravate.

Morčići

Nakit s crnom glavom i bijelim turbanom jedan je od najpoznatijih simbola Rijeke i Kvarnera. Ovaj hrvatski autohtoni nakit nastao je po uzoru na venecijanski oblik morčića (Moretto). Smatra se da su Mlečani za izradu ovog nakita inspiraciju potražili na dalekom Orijentu. Riječki morčić dosta je skromnija verzija venecijanskog Moretta i izrađuje se tehnikom emajliranja. Izrađivani su kao privjesci, naušnice, broševi i prsteni, a omiljen su nakit mnogih žena, pa i muškaraca. Morčić je s vremenom postao zaštitni znak Rijeke kao i poznatog Riječkog karnevala. Riječki morčić možete pronaći u mnogim zlatarnicama i suvenirnicama i to diljem Jadranske obale.

Šibenski botun

Šibenski botun je nakit koji je Hrvatska turistička zajednica proglasila najoriginalnijim hrvatskim suvenirom. Jeste li znali da su ovaj omiljeni hrvatski nakit u početku nosili muškarci? Naime kroz povijest botuni su služili kao svojevrsni vojni činovi na vojnim odorama a postepeno su postali neizostavan detalj na narodnim nošnjama. Botuni se izrađuju u raznim varijacijama. Najlakše ćete ih prepoznati kao srebrnu kuglicu s različitim motivima rađenim u filigranskoj tehnici. Botuni su posljednjih godina ponovno postali hit među ljubiteljima nakita tako da ih danas možete pronaći u različitim varijacijama (u obliku naušnica, privjesaka, narukvica itd.) Na području Šibenika možete pronaći neke zlatarnice u kojima se ručno izrađuju ovi originalni suveniri.

Proizvodi od lavande

Mnogi turisti oduševljeni su prizorima prostranih polja lavande na Jadranskoj obali. Zbog raznih zdravstvenih svojstava, ali i popularnosti među turistima mnogi lokalci odlučili su izrađivati razne predmete, ulja pa čak i jela koja se temelje na ovoj aromatičnoj biljki. Autohtonu jadransku lavandu tako možete pronaći u raznim uljima, sapunima, jastučićima i mnogim drugim stvarima. Najpopularnije je svakako lavandino ulje koje se najčešće koristi kao miris u raznim prostorijama, a neki stavljaju nekoliko kapi i na čistu odjeću kako bi se osjetio svježi miris.


Maraschino

Piće u kojem su svojedobno uživali veliki Napoleon, Cassanova i Alfred Hitchcock i koje je posluživano na legendarnom Titanicu. Maraschino je inače liker koji se pravi od višnje maraske, vrste koja se može pronaći duž Jadranske obale, a najpoznatiji je Zadarski maraschino. Za originalnu recepturu maraschina po kojoj se ovo piće proizvodi i danas zaslužan je Dominikanski red u Zadru (prvi zapisi o proizvodnji maraschina datiraju još iz 16. st.).

Suveniri s glagoljicom

Za one koji traže originalne suvenire idealni bi bili predmeti koji na sebi imaju glagoljično pismo. Glagoljica je inače pismo koje se smatra važnom sastavnicom hrvatskog identiteta. Na ovim prostorima stanovništvo se koristilo oko 1000 godina (9. st. do 19. st.). Za nastanak glagoljice zaslužni su sv. Konstantin i Metod koji su prilagodili pismo za slavenske narode, uz pomoć kojeg će se moći vršiti bogoslužje, ali i uz pomoć kojeg bi se trebao proširiti politički utjecaj Bizanta na slavenske narode. Tijekom boravka u Hrvatskoj možete naći brojne proizvode s glagoljicom od odjeće do raznih sitnih predmeta. Jedan od originalnijih suvenira s glagoljicom je svakako jedno od slova izrađenih u kamenu ili vlastito ime uklesano na kamen.


Konavoski vez

Još u 14. stoljeću, zahvaljujući dobroj prometnoj povezanosti i prekomorskoj trgovini, na području Dubrovnika uvezen je dudov svilac. Od tada pa sve do danas na tom području prisutna je proizvodnja svile i ručno izrađenog vezenja. Među najpoznatijima je svakako jedinstveni konavoski vez. U početku je služio kao detalj na haljinama za dame, no s vremenom se ovaj tradicionalni vez počeo primjenjivati i na ostale stvari kao što su podmetači, stolnjaci, jastuci i sl.
Glavne boje veza su crvena, crna, tamnozelena i zlatna. Proces izrade ovog veza je veoma dug, a znao je potrajati i do nekoliko mjeseci. Osim boja konavoski vez možete prepoznati po brojnim geometrijskim motivima. Ovo malo umjetničko djelo moguće je pronaći u staroj dubrovačkoj gradskoj jezgri, ali i širem dubrovačkom području.