UNESCO u Hrvatskoj
Na UNESCO-ov Popis svjetske baštine upisano je ukupno 18 hrvatskih dobara od iznimnog značaja. Od toga je čak 7 kulturno-povijesnih spomenika i prirodnih ljepota te 11 nematerijalnih kulturnih vrijednosti koje uključuju običaje, rituale, festivale, umjetničke izvedbe, znanja, vještine i umijeće tradicionalnih obrta.
Hrvatska se nalazi pri vrhu liste UNESCO-ove svjetske baštine, stoga ne propustite posjetiti neke od njih tijekom ljetovanja u Hrvatskoj!
Materijalna baština
- Dioklecijanova palača i srednjovjekovni Split – Mauzolej rimskoga cara Dioklecijana, pretvoren u kršćansku katedralu, čini harmoničnu cjelinu sa srednjovjekovnim zgradama unutar kompleksa antičkog ljetnikovca.
- Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku – Građena od kamena, bez vezivnog materijala, šibenska katedrala svjedok je graditeljstva s prijelaza 15. na 16. stoljeće. Građena 105 godina jedinstvena je među renesansnim crkvama zbog niza od 74 isklesane glave na apsidama.
- Nacionalni park Plitvička jezera – Najpoznatiji krški fenomen u Hrvatskoj sa svojih 16 slapova ubraja se među najljepše prirodne znamenitosti u Europi.
- Povijesna jezgra Trogira - Grad Trogir sačuvao je elemente srednjovjekovne strukture utvrđenog grada, karakterističan raspored ulica i trgova te reprezentativne sakralne i profane građevine zbog čega je dospio na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
- Ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču – Ranokršćanska katedrala svjedoči umjetnost ranoga Bizanta koju je biskup, čije ime bazilika i nosi, ukrasio poznatim mozaicima s pozlatama.
- Stari grad Dubrovnik – Savršeno očuvani kompleks zidina unutar sebe skriva gotičke, renesansne i barokne crkve, samostane, palače i fontane u urbanoj cjelini grada Dubrovnika.
-
Starigradsko polje – Najveća plodna ravnica na jadranskim otocima geometrijski je podijeljena na uredne parcele vinograda i maslinika davne 384. godine pr. Kr. i ostala je skoro nepromijenjena do danas.
Nematerijalna baština
- Procesija "Za križen" na otoku Hvaru – Ovaj korizmeni običaj Hvarani njeguju već 500 godina. U noći s Velikog četvrtka na Veliki petak procesijske povorke istovremeno kreću iz 6 mjesta na otoku Hvaru prateći križonošu uz molitve i religijske napjeve.
- Godišnji proljetni ophod "Kraljice" ili "Ljelje" iz Gorjana - Obilazak kraljica iz sela Gorjana je uskrsni običaj vezan za blagdan Duhova. U povorci desetak djevojaka 'kraljica' s bijelim vjenčićima na glavi i desetak djevojaka 'kraljeva' sa sabljama i muškim šeširima urešenim cvijećem obilaze seoska kućanstva te izvode ritual sastavljen od pjesama i plesa sa sabljama.
- Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja - Ovaj način pjevanja karakterizira posebna boja tona koji se postiže pjevanjem djelomično kroz nos. Odlikuju ga i, laički rečeno, "neuređeni" tonski odnosi. Tijekom izvođenja improviziraju se obje dionice, ali unisoni završeci ili završeci u oktavi ostaju strogo pravilo.
- Čipkarstvo u Hrvatskoj - Čipkarstvo u Hrvatskoj vezano je za manje ruralne sredine i niže staleže. Čipku na batiće izrađuju žene u Hrvatskom zagorju, u Lepoglavi, čipka na otoku Pagu veze se iglom, dok na otoku Hvaru čipka nastaje od niti agave.
- Festa sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika - Ovaj običaj njeguje se od 10. stoljeća, a temelji se na legendi o pojavljivanju Svetoga Vlaha radi pomoći Dubrovčanima u obrani protiv napadača.
- Godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastavštine – Grupe muškaraca odjevene u ovčju kožu s maskama, različitim ukrasima za glavu i zvoncima za vrijeme poklada obilaze sela. Krećući se na različite načine, zvone zvonima koja su im opasana oko bokova, a po kojima su i dobili ime.
- Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja - Unikatne, ručno rađene igračke muškarci su oblikovali od drveta vrbe, lipe, bukve i javora, dok su žene oslikavale cvjetne i geometrijske oblike, najčešće u crvenoj, žutoj i plavoj boji.
- Sinjska alka, viteški turnir u Sinju – Viteško nadmetanje u pogađanju alke, željeznog prstena koji visi na užetu. Natjecatelji jašući konje u punom kasu kopljem ciljaju u njezinu sredinu.
- Medičarski obrt na području Sjeverne Hrvatske – Vještina izrade medičarskih proizvoda rezultirala je prepoznatljivim hrvatskim suvenirom – licitarskim srcem. Proizvodi od brašna, šećera i mirodija različito se oblikuju, najčešće u formi srca, te ukrašavaju bojama, stakalcima i porukama.
- Bećarac – Deseterački tekstovi bećaraca su veselog i vedrog karaktera kojima se uglavnom „natpjevavaju“ dva vodeća pjevača. Njih prati skupno pjevanje i svirka narodnih glazbala, a bećarac je karakterističan za područje Slavonije, Baranje i Srijema.
- Nijemo kolo – Jedino je kolo Dalmatinske zagore koje se tijekom plesa "razbija" u parove koji se kreću po krugu ili slobodno po plesnom prostoru. Izvodi se neovisno o glazbenoj pratnji.
-
Klapsko pjevanje - Višeglasno a capella pjevanje tradicionalno se izvodi na Jadranskom području. U originalu napjeve izvodi 5 do 8 pjevača, a zbog popularnosti klapa tijekom vremena su se transformirale pa sada izvode i moderne melodije, s manje ili više pjevača, raznolikog sastava - muške, ženske i mješovite klape.
