U drugom dijelu članka nastavljamo put kroz kulturna događanja u Hrvatskoj. Ovog puta ćemo posjetiti otoke, zaviriti u unutrašnjost Istre i otkriti netipične kazališne forme, najveće sportsko vodeno natjecanje, vratiti se u srednji vijek na Rabu ili postati dio najluđe kostimirane zabave u Hrvatskoj!
8. MOREŠKA KORČULA
Korčula je otok nevjerojatno bogate povijesti, kulture i običaja što se prenose s koljena na koljena. Prema legendi, ona je dom legendarnog moreplovca Marka Pola, drevnih kulturnih događanja i običaja što su nadrasli lokalne okvire. Jedan od takvih je viteški ples Moreška koji je dio nematerijalne kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a.
Moreška je tradicionalni viteški ples s mačevima koji je došao u Hrvatsku krajem 13.stoljeća. Na Korčuli se bez prestanka izvodi od 15. st. do danas. Riječ je o ponosnoj tradiciji otoka Korčule koja slavi uspješnu pobunu protiv okupatorske vlasti Maora. Nekoć izvođen diljem Europe, danas ga se može pronaći samo na Korčuli gdje ga izvodi 9 plesnih grupa s otoka!
Danas je Moreška festival koji traje od lipnja do sredine rujna. Plesni program je središnji dio festivala i na njemu sudjeluju svi. Po tradiciji, Moreška se izvodi 29. srpnja na blagdan svetog Todora, zaštitnika otoka. Međutim, ples se izvodi nekoliko puta u tjednu za sve posjetitelje i izvode ga samo muškarci.
Prvi datirani zapisi nas vraćaju u 17. st. kada su postojale dvije varijante plesa: Moreška s dva mača te Kumpanija i Moštra s jednim. Prije svega, riječ je o dramsko-scenskom prikazu koji kombinira glazbene, tekstualne i koreografske elemente. U Moreški su 4 glavna lika: crni i bijeli kralj, Otmanović i Bula. Ona je jedini ženski nenaoružani lik oko kojeg se sukobljavaju dvije vojske.
Uvodni dio je dramski što ga izvode crni kralj i bula nakon čega slijedi ples. U njemu sudjeluju24 moreškanta podijeljenih u 8 koreografskih cjelina. Glazbenu sekciju sačinjava 40 svirača, 40 članova zbora i 30 folklornih članova.
U Gradskom Muzeju možete vidjeti stalni postav izložbi koji na jednom mjestu skuplja svu građu s otoka uključujući fragmente Moreške. Ako ste na otoku u lipnju, nemojte propustiti proslavu pola Nove Godine za najluđu ljetnu zabavu!
9. RAPSKA FJERA
Ako volite srednji vijek, povijest i običaje onda je Rapska fjera od 25. do 27. srpnja pravi događaj za vas! Ova je tradicija stara skoro 800 godina! Slavi se u čast svetog Kristofora i Ludovika Velikog koji su oslobodili otok od okupatora. Tada je fjera trajala 14 dana.
Rapska fjera je najstariji i najveći srednjovjekovni festival u Hrvatskoj. Na tri dana, otok preplave majstorske i zanatske radnje, manufakture i obrtnički dućani koji rekonstruiraju život starih vremena. Ulicama odzvanja tradicionalna glazba i ples, a prolaznici mogu uživati u srednjovjekovnim delicijama te autohtonim proizvodima. Obavezno isprobajte šulčiće i rapsku tortu.
Fjera započinje okupljanjem „službenih tijela” i sudionika Rapske fjere koji idu prema centru mjesta osvijetljenog bakljama. Putem staju u Župnu crkvu na blagoslov te kreću prema Varošu. Tu ih dočekuje gradonačelnik u ulozi kneza, njegov zamjenik, javni bilježnik i sudac. Nakon upisa u knjigu Fjere, pucnjem iz topa i službeno započinje ista.
Prva večer je otmjena, druga ribarskog karaktera, a treća viteška i natjecateljska. To je ujedno i glavna večer kada se obilježava dan Svetog Kristofora, zaštitnika otoka. Na kraju, kostimirana povorka kreće prema Kneževoj palači gdje se spušta zastava, a nebo obasja vatromet koji najavljuje povratak stvarnosti.
Igre se održavaju od 1995. i znaju se organizirati nekoliko puta godišnje za praznike i blagdane. Fjera je osvojila nagradu „Plavi cvijet” što je najveće priznanje, a na njoj sudjeluje oko 60 kulturno-umjetničkih društava iz Hrvatske.
Osim dramskog prikaza, postoji mnogo stvari za obići na Rapskoj Fjeri. Na Pijaceti isprobajte vino, sir, maslinovo ulje, rakiju, smokve te kupite aromatsko bilje i doživite stare zanate i izradu predmeta. Morska promenada slavi ribarski način života, seosko domaćinstvo agrikulturalnu prošlost, dok je Katedrala okupljalište slikara i umjetnika. Nemojte zaboraviti isprobati gastronomsku ponudu u lokalnim restoranima koji u ta3 dana pripremaju isključivo jela iz srednjeg vijeka!
10. RIJEČKI FESTIVAL
Nema osobe na svijetu koja se makar jednom nije maskirala i išla u „lov” na slatkiše. Tradicija kostimiranja i karnevala je stara koliko i čovječanstvo. Raširena je u cijelom svijetu i toliko popularna da se veljača smatra mjesecom fašnika!
Karnevali se održavaju diljem Hrvatske, no samo je jedan poznat u cijelom svijetu. To je Riječki karneval, najšareniji, najveseliji i najinovativniji karneval kod nas. Njegova važost leži u tome što na satiričan i ironičan način opisuje društvo, lokalni identitet te način života i kulturu grada, regije i zemlje.
Zaštitni znak karnevala su zvončari koji zvonjavom tjeraju zle sile i najavljuju početak fašnika. Oni su pod zaštitom kao dio UNESCO nematerijalne kulturne baštine. Iako tradicija datira u 19. st., ista je obnovljena tek zadnjih 30 godina na inicijativu domaćih entuzijasta. No, u međuvremenu je malo lokalno okupljanje postalo jedno od najvećih u Europi s više od 100 000 posjetitelja!
Glavni događaj je međunarodna karnevalska povorkakoja se odvija posljednje nedjelje u veljači. Nakon povorke kreće zabava do jutra. Riječki je karneval natjecanje u inovatiovnosti i originalnosti te smotra tradicijskih i karnevalskih grupa istodobno. U njemu se spaja tradicionalno i moderno gdje se na temeljima starih vrijednosti i običaja fašnika rađaju novi karnevali.
Uz identitetsku, kulturnu, umjetničku i socijalnu ulogu, Karneval je osvrt, kritika i ironija na aktualnosti i svakodnevnicu. Zbog toga maske svake godine izazivaju veliku pozornost javnosti i tema su dana idućih tjedana. Uz to, nerijetko izazivaju medijske rasprave i prijepore. Zato ne čudi što je maskiranje nekoć davno bilo zabranjeno! No, u suštini, riječ je o zabavnim pučkim pričamakoje ironiziraju svakodnevnicu,a zabava i smijeh jedini su cilj Karnevala. Riječki je postao poznat jer spaja gospodski gradski festival s onim utemeljenim na mitologiji, folkloru i drevnim običajima.
Program za sve uz garantiranu zabavu, smijeh i druženje
Uz povorku, festival obiluje bogatim sadržajem i programom. Za najmlađe, tu je Dječja festivalska povorka kojim se Rijeka pretvara u grad iz bajke. Likovi iz stripova, romana, filmova i serija uveseljavaju malene i prenose duh fašnika na generacije što dolaze.
Najzanimljiviji dio festival je onaj natjecateljski. Prije svega tu se misli na odabir kraljice festivala za prestižnu titulu „Zlatni Plašt”. Maska koja bude odabrana postaje zaštitno lice fašnika te godine. Uz to, bira se i najbolji grupni scenski nastup. Nakon toga, gradonačelnik Rijeke simbolično predaje ključeve Grada Meštru Fašnika i idućih mjesec dana Rijeka postaje epicentrom ludog tuluma!
Ono što će vas dobro nasmijati je zasigurno „Paris-Bakar” Rally koji je parodija na najpoznatiji rally na svijetu. Tada kostimirani vozači i automobili prolaze kroz grad u najsmiješnoj utrci koju ćete vidjeti. Također, Riječki je Karneval jedini koji nudi sniježne radosti u blizini mora. Za nešto potpuno drugačije posjetite Carnival Snowboarding Session i uživajte u vratolomijama i after partyu za pamćenje.
Za kraj se valja i dobro zabaviti. Za to će biti zaslužan Riječki Carnival Party organiziran po uzoru na Berlin Love Parade. Njime se slavi multikulturalnost i sloboda kroz dobru zabavu, glazbu i druženje. Pridružite se i zapamtite, „Krepat, ma ne molat!” što je moto festivala koji prkosi društvenim normama i ironično opisuje svakodnevnicu oko sebe.
Na Festivalu svake godine sudjeluje više od 100 grupa i 10 000 sudionika. Na stotine tisuća uživo prati karneval, a još i više putem digitalnih kanala. Zato je Rijeka 1995. primljena u Udrugu europskih festivalskih gradova kao top kulturni događaj.
Zbog svoje popularnosti, Karneval se naziva i petim godišnjim dobom jer na mjesec dana Rijeka postaje glavnim mjestom zabave gdje ne vrijede ista pravila kao drugdje. Odvažite se, dođite i slijedite geslo festivala „Budi što želiš!” i „Budi svoj!” i postanite dio najzabavnije maskirane priče!
11. MARATON LAĐA
Nekoć plodonosno područje što je hranilo destine tisuća ljudi, područje rijeke Neretve danas je neotkriveni turistički biser. Jedan od događaja koji pomaže u njegovom međunarodnom prepoznavanju je Maraton Lađa. Održava se posljednje subote u kolovozu. U 23 godine je postao glavnim kulturnim događajem ovog kraja.
Riječ je o amaterskoj sportskoj utrci tradicionalnih veslačkih brodica na 22,5 kilometarskoj ruti. Čak 400 veslača sudjeluje u utrci niz Neretvu od Metkovića preko Opuzena do Ploča. Smatra se najvećim maritmnim sportskim događajem kojeg posjeti do 50 000 posjetitelja svake godine!
Pravi spektakl kreće već na startu kada 33 lađe pretvaraju mirnu rijeku u nemirni i divlji brzac na oduševljenje publike. Tempo rijetko usporava i ono što je najbitnije, svatko ima istu lađu stoga su vještina i sposobnost ključ pobjede. Ekipa se sastoji od 10 veslača, bubnjara i kormilara. U Opuzenu je dozvoljeno napraviti do 6 zamjena. Sve lađe sudrvene i napravljene tradicionalnom metodom te imaju točno određen broj rebara.
Pravila natjecanja su rigorozna: osim lađa, vesla i kormilo moraju biti od drva, veslači s nogama u vodi, bubnjar u sredini te uvijek mora biti 10 vesla u vodi. U početku su smjeli sudjelovati samo veslači iz tog kraja, no zbog popularnosti događaja je Maraton lađa danas međunarodnog karaktera. Za kvalitetnu utrku, maksimalan broj lađa mora biti 33. Samo najbrži mogu biti dio natjecanja, a osvajač dobiva zlatne medalje i štit kneza Domagoja od bronce.
Maraton lađazapočeo je1998. kao ideja nekolicine sportskih i povijesnih entuzijasta. U međuvremenu je postao televizijski popraćen spektakl, o njemu je snimljen dokumentarac i ostvario je međunarodnu prepoznatost i slavu.
Iako sportsko natjecanje, Maraton lađa simbolizira cijelokupnu povijest i način života u ovim krajevima. U lađama se umiralo i rađalo te su ona bile jedini komunikacijski kanal prema vanjskom svijetu. Zato ovaj događaj ima kulturološku i identitsku važnost.
12. TRKA NA PRSTENAC
Naš najveći poluotok, „Zelena Istra”, skriva mnogo zanimljivosti u svojim pitoresknim naseljima i selima. Jedno od tih mjesta jeBarban, malo naselje velike povijesti te bogate kulture i prirodnih ljepota. No, posljednjeg tjedna u kolovozu ovo mjesto postaje središtem svih zbivanja zbog Trke na Prstenac.
Riječ je o viteškoj konjičkoj igri nalik na Sinjsku Alku. Potječe s kraja 17. st., no moderno doba pamti održavanje posljednjih pola stoljeća. Na stazi dugoj 150 metara natječu se barbanski vitezovi koji unutar 12 sekundi pokušavaju tri puta pogoditi prstenac kopljem. Održavaju se tri trke, a pobjednik je onaj tko osvoji najviše bodova. U slučaju izjednačenja, trči se i četvrta trka, tzv. pripetavanje.
Za razliku od alke, prstenac je podijeljen na 4 mala kruga. Pogodak u „sridu” je 3 boda, gornji dio 2 boda, ispod je bod, a bočna polja nose pola boda. Program traje tri dana, a trka se kao središnji događaj održava posljednjeg dana. Prvog dana je ceremonijalni dio, drugi je kvalifikacijska trka na viticu kojom se određuju finalisti, a trećeg sama glavna trka.
U utrci mogu sudjelovati svi punoljetni Istrijani do 60 godina starosti. Nakon odrađene trke, jahač se zaustavlja pred suca s kopljem zabodenim kroz prstenac radi potvrde bodova. Uz to, ocjenjuje se stil, brzina i spretnost. Jahači i konj su svečano uređeni u tradicionalne nošnje iz tog doba, a koplje posebno dekorirano.
Trka na Prstenac je veliki mamac za publiku i medije zbog čega se očekuje uvrštavanje na popis nematerijalne kulturne baštine. Time se očekuje i veća posjeta od trenutnih 10 000 što obiđe maleno mjesto u ta tri dana.
O važnosti Trke dovoljno govori činjenica kako u Barbanu postoji stalni postav izložbe i edukativno-interpretacijski centar. Tu možete upoznati povijest, tradiciju i kulturu mjesta te kroz 3D realnost postati barbanski vitez na trenutak!
13. SVETVINČENAT FESTIVAL PLESA I NEVERBALNOG KAZALIŠTA
Ako ste ljubitelj plesa, kazališta i netipičnih umjetničnih formi onda je Festival plesa i neverbalnog kazališta u Svetvinčenatu za vas. Organiziran od strane zagrebačkog ansambla, predstavlja jedinstvenu kulturnu manifestaciju koja okuplja umjetnike i zaljubljenike u nju na jednom mjestu. Na festivalu se mogu vidjeti klasični i suvremeni plesovi, fizički teatar, mimike, crikuserije, ulične izvedbe te edukativni seminari i radionice.
Iako nije izvorno lokalni festival, ostvarena je odlična suradnja s mještanima te je ovaj kulturni događaj pokretač svih važnih kulturno-turističkih zbivanja u Svetvinčenatu. Zahvaljujući Festivalu, Svetvinčenat je dobio kulturni centar i turističku zajednicu, a mjesto se etabliralo kao svojevrsno središte plesa i kazališta. Održava se od 2000. i do danas je ugostio više od 150 plesnih grupa koji su izveli 190 djela.
Ciljevi festivala su prezentacija domaćih i stranih radova, poticanje međunarodne suradnje, kreativnosti, kritičkog načina razmišljanja te umjetničke slobode i stvaralaštva. Dakle, festival je zamišljen kao mjesto razmjene ideja, edukacija, projekata i stvaranje novih poznanstava za unaprijeđenje svijeta plesa i kazališta.
Edukacija, prezentacija i kreacija su moto ovog festivala koji za cilj ima uspostavu Mediteranskog plesnog centra. On bi trebao osigurati veći međunarodni značaj festivala, ali i stvoriti nove platforme i biti avangarda umjetničkog svijeta.
Osim po plesu, Svetvinčenat je poznat po srednjovjekovnom festivalu koji se deset godina zaredom održava u najpoznatijim znamenitostima mjesta. Traje tri dana i u njemu sudjeluje oko 100 kostimiranih sudionika koji nastoje zorno prikazati stara vremena, običaje i tradiciju. Tabori, inkvizicija, topovi, katapulti i vatrene kugle glavne su zanimljivosti.
Na Sajmištu upoznajte stare zanate i vještine i isprobajte tradicionalnu gastronomsku ponudu. Posjetite srednjovjekovne igre, viteški turnir, program vatrenim oružjem, noćni vatreni program, napad na kaštel i još mnogo toga.
Radionice za djecu, mini zoo, demonstracije rukovanja oružjem garancija su zabave za sve uzraste da ovog kolovoza posjete Svetvinčenat na putu prema plavom Jadranu!
14. PROCESIJA ZA KRIŽEN HVAR
Jedan od najstarijih kulturnih događaja od velikog značaja za lokalno stanovništvo je Procesija za Križen na otoku Hvaru. Riječ je o sakralno-religioznoj procesiji koja privlači svojom intimnom, mističnom i jedinstvenom amosferom te ima nemjerljivu važnost za mještane.
Procesija je odraz identiteta otoka i višestoljetnih običaja prenošenih usmenom predajom i ambijent na njoj je uistinu teško opisati riječima. Odvija se više od 500 godina te ga je prepoznao i zaštitio UNESCO 2009. Ovaj izraz vjerske pobožnosti i starinskih običaja se izvodi u noći s velikog četvrtka na veliki petak.
Procesija se sastoji od 6 manjih procesija koje kreću istovremeno iz 6 mjesta. Put traje 20 kilometara i prolazi kroz sva ostala mjesta. Kreću se smjerom kazaljke na satu i tijekom osmosatnog puta, procesije se ne smiju susresti jer se to smatra nesrećom. Putem se izvode pastorale i drevne pjesme, a posebno je dojmljiv trenutak kada križonoša na kraju puta utrči s križem u crkvu.
Biti križonoša najveća je čast koja se ponekad čeka i do 20 godina. U procesiji još sudjeluju nosači torceva, kantaduri, batistrada i mještani. Svi su obučeni u tunike bijele boje, a posebno je upečatljivo izvođenje Gospinog plača iz 15. stoljeća.
Iako kulturni događaj, Procesija pod Križen je tradicija, a ne folklor stoga poštujte pravila ponašanja ako je mislite doživjeti. No, jedno je sigurno: neće vas ostaviti ravnodušnim. Riječ je o jedinstvenom događaju koji izaziva posebne emocije te je upečatljiv neovisno o tome jeste li religiozni ili ne.
U mističnom ozračju, nad otokom u noći sjaje samo ferali i baklje, dok arhaični napjevi kantadura stvaraju podlogu ovoj manifestaciji. Preživjela je ratove, prirodne katastrofe i sve druge nedaće u izvornom obliku do danas.
Postanite i vi dio 500 godina starog duhovnog putovanja i povežite se s otokom Hvarom na način na koji niste mogli ni sumnjati da možete!
Bogata kultura stvorena na temeljima povijesti, umjetnosti, drevnih običaja i tradicije
Iako smo pokrili što je moguće više događaja, dojam je takav kako nismo pokrili mnogo toga. Ako volite klasiku i tradiciju posjetite manifestacije poput Splitskog ljeta, festivala čipke u Lepoglavi, Marulićevih dana, Vinkovačkih jeseni, Samoborskog fašnika, Visualie u Puli, Dječjeg festivala u Šibeniku, Marunade i Folklornog festivala u Zagrebu.
Za ljubitelje „sedme umjetnosti” i „dasaka koji život znače” tu su Pula i Motovun film festival u srcu Istre, Ljetne noći teatra EXIT te kazalište Ulysess na Brijunima s najnovijim i prestižnim komadima. Noć muzeja i noć kazališta su poseban događaji što privlače na tisuće posjetitelja. Zaljubljenici u knjige će doći na svoje posjetom zagrebačkom Interliberu.
Kao prava turistička destinacija, Hrvatska je središte party scene. Tisno je dom niza festivala poput Gardena, Love Internationala i Suncebeat-a, u Splitu se održava Ultra Music Festival, EXIT u Umagu, SONUS na Zrćama u Novalji s bogatim progamom. Za mirniju atmosferu, InMusic i Večeri na Griču u Zagrebu, Ferragosto Jam u Orahovici, Queenvention u Zadru pun su pogodak.
Osim bogatom kulturom, Hrvatska se može podičiti i vrhunskim sportskim uspjesima koji su danas dio tradicije i folklora zemlje. Wings for Life, Hanžekovićev memorijal, Velebit Ultra Trails, Biograd Boat Show, Rally Santa Domenica i ATPUmag najveći su događaji.
Naravno i s ovog popisa nedostaje mnogo događaja i manifestacija. Ako vam ni ovo nije dovoljno, pogledajte popis UNESCO zaštićenih znamenitosti te obiđite povijesne lokalitete, centar grada, lokalne parkove, botaničke i zoološke vrtove i uživajte u tisućeljetnoj povijesti i kulturi što se u Hrvatskoj prenosi i njeguje s koljena na koljeno generacijama!
